Gradnja pasivne kuće u Istri
Kako izgraditi pasivnu kuću u Istri
Naš planet već godinama pati od globalnog zatopljenja, a učinci klimatskih promjena postali su više nego očiti posljednjih godina. Građevinska industrija također pridonosi ovom problemu, a energiju potrebnu za udobne zgrade, bilo grijanjem ili hlađenjem, potrebno je drastično smanjiti.
Stoga je Zakon o gradnji ažuriran je kako bi bio u skladu s novim propisima Europske unije o potrošnji energije u zgradama.
Sve nove zgrade za koje se zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska podnosi od 31. prosinca 2019. godine moraju ispunjavati zahtjeve za nZEB, a nove zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti su već trebale biti projektirane kao zgrade gotovo nulte energije, ako je zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola podnesen nakon 31. prosinca 2017. godine.
To znači da nove zgrade moraju biti visoko energetski učinkovite, s vrlo malom potražnjom za grijanjem i hlađenjem, što zauzvrat mora biti pokriveno u velikoj mjeri strategijama obnovljivih izvora energije kao što su solarni paneli.
Klima u Istri i faktori koji utječu prilikom planiranja gradnje pasivne kuće
Klima u Istri je uvjetovana činjenicom da je Istra kao poluotok s triju strana okružena morem, gdje sredozemna klima prelazi u umjereno kontinentalnu. Određuje je položaj u razmjerno toplom pojasu i u području utjecaja zapadne zračne cirkulacije. Sa zapada i sjeverozapada osjeća se utjecaj Atlantika, koji je izvor topline i vlage. Važan je i položaj na sjevernom dijelu Jadranskog mora, na prijelazu između Sredozemlja i Euroazijske cjeline. Sredozemno i (nešto manje) Jadransko more ublažavaju neugodne utjecaje suhe i vruće sjeverne Afrike, jer se topli zrak koji prolazi iznad Sahare (jugo) prelaskom preko mora navlaži. Ta zračna masa uzrokuje u Istri uglavnom blage i vlažne zime, dok su ljeta vruća i sparna.
NZEB naspram Pasivne kuće
Korak dalje od kuće blizu nulte energije su takozvane pasivne kuće. Glavna razlika između certificiranih pasivnih kuća i zgrada blizu nulte energije je razina energetske učinkovitosti. NZEB propisi određuju da zgrada ne može trošiti više energije za grijanje/hlađenje od 40 do 86 kWh/m²·godišnje (ovisno o klimatskom području), dok zgrade usklađene s pasivnom kućom ne mogu premašiti 15 kWh/m², gdje god se zgrada nalazila.
Kao rezultat toga, zgrada projektirana i izgrađena u skladu sa standardom pasivne kuće ima zahtjeve za grijanjem i hlađenjem koji su mnogo niži nego kod zgrada gotovo nulte energije, a samim time i puno niže račune za grijanje i hlađenje. Usporedne studije potvrdile su da smanjenje potrošnje energije pasivne kuće u usporedbi s NZEB može biti do 85%.
Iz tih razloga, Avantgard Homesu se zalažemo za povećanje energetske učinkovitosti znatno iznad postojećih normi NZEB-a, ako je klijent time zadovoljan, te preferiramo gradnju Pasivnih kuća, koje imaju dokazanu energetsku učinkovitost i samim time puno niže troškove energije , velika korist za klijenta tijekom cijelog vijeka trajanja zgrade.
Što je PassivHaus standard?
Međunarodni PassivHaus standard je najstroži standard u pogledu energetske učinkovitosti. To je standard temeljen na učinku (što znači da ili prolazite ili padate) s dokazanom niskom potrošnjom energije i vrhunskom kvalitetom zraka u unutrašnjosti uz dramatično smanjenje emisije stakleničkih plinova. U nekim slučajevima, zgrade usklađene s pasivnom kućom mogu se u potpunosti izgraditi bez instalacija grijanja ili hlađenja.
Subjekt koji izdaje i kontrolira certifikat koji dokazuje da je zgrada doista konstrukcija pasivne kuće naziva se Passive House Institute (PHI). PHI je neovisni istraživački institut koji je 1996. u Njemačkoj osnovao dr. Wolfgang Feist. Ovaj institut odigrao je ključnu ulogu u razvoju koncepta pasivne kuće. To je jedini međunarodno priznati certifikat koji dokazuje učinkovitost energetske učinkovitosti.
Kriteriji za klasičnu pasivnu kuću su:
Potreba za energijom za grijanje niža od 15 kWh/m²·godina
Potreba za rashladnom energijom niža od 15 kWh/m²·godina
Potražnja za primarnom energijom (PER): 60 kWh/m² godišnje
Zrakonepropusnost n50 manja od 0,60 obnova/sat.
Ako zgrada ima instalaciju obnovljivih izvora energije koja proizvodi najmanje 60 kWh/m2 /godišnje, to se naziva pasivna kuća plus. Ako proizvede 120 kWh/m2 / godišnje ili više i vrati višak energije natrag u mrežu, zgrada dobiva Passive House Premium certifikat.
Ekstremna energetska učinkovitost Pasivne kuće postiže se jednostavnom strategijom: cijela ovojnica zgrade je toplinski izolirana, zgrada ima visokokvalitetne prozore i vrata s troslojnim ostakljenjem, nema toplinskih mostova (mjesta gdje konstrukcijski elementi perforiraju izoliranu ovojnicu zgrade). što može uzrokovati probleme s plijesni), konstrukcija je iznimno hermetička i zgrada ima mehaničku ventilaciju s povratom topline. Uređaji za zasjenjivanje osiguravaju da se zgrada nikada ne zagrijava, dok pažljivo dimenzioniranje prozora osigurava pasivno zagrijavanje zimi.
Mogu li otvoriti prozore u svojoj pasivnoj kući?
Uobičajeni nesporazum o pasivnim kućama je taj da ljudi misle da ne dopuštaju korisnicima otvaranje prozora. Pasivna kuća je certifikacija temeljena na učinku koja se fokusira na ograničavanje ukupne potrošnje energije i povećanje kvalitete unutarnjeg zraka u zgradama. Budući da je ovojnica zgrade tako dobro dizajnirana i nepropusna za zrak, važno je osigurati prirodnu ventilaciju u svakom prostoru, što se postiže pomoću ventilatora s povratom energije, koji osigurava da će svježi zrak u zgradi imati istu temperaturu kao i onaj koji je izbačen. Kao rezultat toga, kvaliteta unutarnjeg zraka Pasivne kuće daleko je bolja nego u bilo kojoj drugoj zgradi. Izvan sezone grijanja i hlađenja možete otvarati prozore koliko god želite, ali ljeti i zimi, iako ih i dalje možete otvarati koliko god želite, povećali biste svoj račun za hlađenje/grijanje, a zapravo nema potreba; imat ćete svježiji zrak u prostoriji bez otvaranja prozora i vrata.
*Ovo se postiže rekuperativnom ventilacijom. Tako ljeti nećete puštati vrući zrak unutra prilikom prozračivanja, zrak unutra ostaje temperaturno ugodan cijeli dan. Slično tome, zimi nećete izgubiti toplinu, jer je hladan zrak izvana prethodno zagrijan prije ulaska u kuću.
Dodatni bonus pasivnih kuća je da kvalitetni prozori i ostakljenja te ekstremna zrakonepropusnost također pružaju nevjerojatne akustične prednosti, tako da vam više neće smetati buka ulice i prometa.
Kako mogu dobiti certifikat Passive House?
Osim ekoloških standarda kao što je LEED, pasivna kuća je standard temeljen na učinku koji izdaje službeni certifikat koji dokazuje da dotična kuća doista ispunjava tražene kriterije niske potrošnje energije. Kako bi se testirala izvedba zgrade, neovisni službenik koji se zove Certifikator pasivne kuće, provjerava projekt pasivne kuće i provodi ispitivanje zrakonepropusnosti, kako bi se uvjerio da je tehnički projekt dobro izveden. Kako bi prošli ovaj test, gore spomenuti kriteriji pasivne kuće (izolacija, zrakonepropusnost itd.) moraju se uzeti u obzir od samog početka.
Razvoj pasivne kuće počinje u fazi koncepta, kada se pažljivo proučavaju klimatski uvjeti na lokaciji. Orijentacija zgrade prema suncu i vjetru od najveće je važnosti. Najveće prozore poželjno je postaviti na južnoj fasadi, gdje će ih biti lako zasjeniti ljeti kada je sunce vrlo visoko na nebu, dok zimi kada je sunce nisko na nebu možemo imati koristi od pasivnog grijanja. Veličina i položaj prozora pažljivo su pozicionirani u pasivnoj kući, a sve to mora učiniti specijalizirani projektant pasivne kuće, koji je osposobljen za validaciju projekta provjerom sastava ovojnice zgrade, veličina prozora i položaja, ali također potrebno grijanje i hlađenje, a sve pomoću posebnog softvera.
Arhitektura Avantgard Homesa i pasivna kuća
Abantgard Homes uvijek dizajnira kuće koje su održive, energetski učinkovite i udobne za svoje korisnike. Iz tog razloga veliku pozornost posvećujemo samoj orijentaciji i položaju kuće, ali i odnosu s okolinom, materijalima za gradnju itd.